osoba uzima pirinač sa kutlačom iz šerpePodgrevanje pirinča opasno je samo ako nepravilno čuvan.

Kao neko ko kuva skoro svakog dana, mogu da priznam da mi je pirinač jedan od najčešćih spasioca ručka. Skuvam veću količinu, deo pojedem odmah, deo ostavim za sutra.

Godinama sam slušala upozorenja da je podgrevanje pirinča rizično. Pitala sam se da li je to mit ili realna opasnost?!

Odgovor nije dramatičan, ali jeste važan. Podgrevanje pirinča samo po sebi nije problem. Problem nastaje ako je pirinač nepravilno čuvan nakon kuvanja.

Gde zapravo nastaje rizik

pirinač u šerpi
Rizik od bakterija raste ako pirinač dugo stoji.

Pirinač može sadržati bakteriju Bacillus cereus, njene spore preživljavaju kuvanje. Kada se kuvani pirinač ostavi na sobnoj temperaturi, te spore mogu da se aktiviraju i razmnože.

Tada nastaju toksini koji mogu izazvati mučninu, povraćanje i stomačne tegobe.

Budimo realni. Sličan rizik postoji i kod drugih namirnica, ne samo kod pirinča. Svaka kuvana hrana koja dugo stoji na sobnoj temperaturi može postati podloga za razvoj bakterija. Zato pravila bezbednog hlađenja i čuvanja važe za meso, testeninu, povrće, soseve i sve ostalo, a ne samo za pirinač.

Kada sam prvi put o tome čitala, iznenadila sam se, u mojoj kuhinji pirinač je često stajao na šporetu dok se ne ohladi.

Mislila sam da je to bezazleno, međutim, stručne preporuke jasno kažu da je vreme ključno! Ako pirinač stoji duže od jednog sata na toplom, rizik raste.

Podgrevanje ne uništava toksine koji su već nastali. Zbog toga je način čuvanja važniji od samog podgrevanja.

Kako to rade u azijskim kuhinjama

Kada sam istraživala praksu u Japanu, Kini i Tajlandu, primetila sam jednu zanimljivu stvar, u mnogim domaćinstvima pirinač se kuva svakog dana u tačno određenoj količini.

Ne ostavlja se za sutra. U restoranima se, s druge strane, kuvani pirinač brzo hladi i čuva u rashladnim uređajima.

Japanske domaćice često koriste posude koje omogućavaju brže hlađenje a u Kini sam čula da  ljudi naglašavaju da se pirinač nikada ne ostavlja preko noći na sobnoj temperaturi, čak ni zimi.

Taj oprez nije bez razloga. Klima je topla i vlažna, što pogoduje razvoju bakterija.

Da li sam imala loše iskustvo

pirinač sa mesom
Pirinač čuvam, ohlađen ostavljam u frižideru.

Jesam. Jednom sam ostavila šerpu sa pirinčem na radnoj površini gotovo tri sata.

Sutradan sam ga podgrejala i osetila blagu mučninu nekoliko sati kasnije. Nije bilo dramatično, ali dovoljno da shvatim poruku.

Nisam mogla sa sigurnošću da tvrdim da je uzrok bio pirinač, ali od tada sam promenila naviku. Ne rizikujem više.

Kako bezbedno čuvam pirinač

Kuvani pirinač sada rasporedim u pliće posude, tako se brže hladi. Ne čekam da se potpuno ohladi na šporetu. Nakon najviše jednog sata ide u frižider.

Temperatura frižidera mora biti ispod 5 stepeni. Pirinač čuvam najviše 24 sata, retko 48.

Kada ga podgrevam, vodim računa da bude ravnomerno zagrejan i da dostigne visoku temperaturu kroz celu porciju.

Ako primetim neobičan miris, lepljivu teksturu ili promenu boje, bacam ga bez razmišljanja. Hrana nije vredna rizika!

Česta zabluda o podgrevanju

Mnogi veruju da je problem u samom činu podgrevanja. Čujem često rečenicu da pirinač nikada ne sme da se podgreva. To nije tačno. Ako je pravilno čuvan, podgrevanje je bezbedno.

Rizik nastaje pre podgrevanja. Ako je pirinač dugo stajao na sobnoj temperaturi, bakterije su već imale vremena da deluju. Tada toplota više ne rešava problem.

Koliko je trovanje pirinčem ozbiljno?

osoba drži pirinač u činiji
Trovanje pirinčem može izazvati mučninu, povrćanje i povišenu temperaturu.

U većini slučajeva simptomi su blagi i prolaze u roku od 24 sata. Ipak, kod dece, starijih osoba i ljudi sa oslabljenim imunitetom posledice mogu biti ozbiljnije.

Nisam lekarka i ne volim da dajem medicinske savete. Razmišljam zdravorazumski i pretpostavljam da su određene grupe ljudi osetljivije na teže simptome, poput dece, starijih ili osoba sa slabijim imunitetom. Zbog toga smatram da je pametnije sprečiti problem pravilnim čuvanjem hrane nego kasnije brinuti o posledicama.

Zato u svojoj kuhinji primenjujem jednostavno pravilo. Ako nisam sigurna koliko je dugo stajao, ne koristim ga. Lakše mi je da skuvam novu porciju nego da brinem.

Male navike koje prave veliku razliku

Jedna od mojih omiljenih navika jeste planiranje količine. Kuvam onoliko koliko znam da ćemo pojesti. Ako pravim veću količinu zbog recepta, odmah razmišljam o čuvanju.

Koristim posude sa poklopcem koje dobro dihtuju. Ne držim pirinač blizu toplih izvora I  ne oslanjam se na osećaj da je kuhinja dovoljno hladna.

Kada sam posetila Aziju, od njih sam naučila da poštujem pirinač. Tamo je on osnovni deo ishrane, ne samo prilog,a koriste i fermentisan. Videla sam koliko pažnje posvećuju načinu kuvanja i čuvanja hrane, jer je za njih pirinač temelj svakog obroka. Upravo zbog tog odnosa prema hrani i sama sam počela da ga doživljavam ozbiljnije, iako se kod nas često posmatra samo kao dodatak jelu.

Zaključak jedne kuvarice

Podgrevanje pirinča nije opasno samo po sebi. Opasno je loše čuvanje nakon kuvanja. Ključ je brzina hlađenja i pravilna temperatura skladištenja.

Kao kuvarica i blogerka, naučila sam da sigurnost hrane ne sme da se prepušta navici ili pretpostavci. Jednostavne mere dovoljne su da rizik svedem na minimum.

Ako se pirinač brzo ohladi, čuva u frižideru i podgreje do visoke temperature, nema razloga za paniku. Kuhinja treba da bude mesto sigurnosti i uživanja, a ne brige.